Obiteljska otpornost: razlika u percepciji kod majki u jednoroditeljskim i dvoroditeljskim obiteljima

diplomski rad

• Naslov (engleski): Family resilience differences in perception among mothers' in single-parent and two-parent families
• Autor: Helena Martinuš
• Mentor: Andreja Brajša-Žganec (mentor)
• Član povjerenstva: Toni Babarović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dunja Jurić Vukelić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Andreja Brajša-Žganec (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet hrvatskih studija; (ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-04-29, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Psihologija

Sažetak

Obiteljska otpornost kao dosad nedovoljno istraženi koncept definira se kao sposobnost
odupiranja i oporavka od kriza i životnih nedaća u obitelji (Walsh, 2016). Cilj ovog istraživanja
je ispitati razlike u šest dimenzija obiteljske otpornosti (obiteljska komunikacija i rješavanje
problema, korištenje ekonomskih i socijalnih resursa, zadržavanje pozitivne perspektive,
obiteljska povezanost, obiteljska duhovnost i sposobnost pronalaženja smisla u nedaćama) u
percepciji kod majki koje žive u jednoroditeljskim i dvoroditeljskim obiteljima te ispitati utjecaj
sociodemografskih obilježja majki (dob, prihod i broj djece) na ukupnu obiteljsku otpornost s
obzirom na obiteljsku strukturu. Sudionice ovog istraživanja, njih 1116, su ispunjavale Upitnik za
procjenu otpornosti obitelji (eng. Familiy Resilience Assesment Scale, FRAS, Sixbey, 2005) te
upitnik o sociodemografskim obilježjima. Ovi podaci prikupljeni su projektom „CHILD-WELL
(Dobrobit djeteta u kontekstu obitelji)“. Rezultati t-testa upućuju na postojanje malih razlika kod
majki iz jednoroditeljskih i dvoroditeljskih obitelji u pet dimenzija obiteljske otpornosti, osim u
dimenziji zadržavanja pozitivne perspektive, na način da majke iz jednoroditeljskih obitelji
iskazuju nešto nižu percepciju. Nadalje, analizom varijance nisu pronađeni statistički značajni
rezultati interakcije sociodemografskih varijabli majki (dob, prihod, broj djece) s obiteljskom
strukturom na ukupnu obiteljsku otpornost. Međutim, pronađeno je djelovanje efekta prihoda
majki na razinu obiteljske otpornosti na način da majke koje su zadovoljne svojim prihodom
iskazuju višu percepciju obiteljske otpornosti. Također, uključivanjem prihoda majki u analizu
smanjuje se veličina učinka obiteljske strukture na otpornost obitelji, što dodatno ukazuje na
važnost uključivanja prihoda kućanstva u ovakva istraživanja. Ovo istraživanje potiče na daljnje
proučavanje obiteljske otpornosti i stvaranje adekvatnije pomoći u jednoroditeljskim obiteljima.

Sažetak (engleski)

Family resilience, as a concept that has been insufficiently explored thus far, is defined as the
ability to resist and recover from crises and life adversities within the family (Walsh, 2016). The
aim of this research is to examine differences in six dimensions of family resilience (family
communication and problem-solving, utilization of economic and social resources, maintaining a
positive outlook, family connectedness, family spirituality, and finding meaning in adversity) in
the perception of mothers living in single-parent and two-parent families, and to investigate the
influence of mothers' sociodemographic characteristics (age, income, and number of children) on
overall family resilience considering family structure. The participants in this study, numbering
1116, completed the Family Resilience Assessment Scale (FRAS, Sixbey, 2005) and a
questionnaire on sociodemographic characteristics. These data were collected as part of the
"CHILD-WELL (Child Wellbeing in the Context of Family)" project. The results of the t-test
indicate small differences among mothers from single-parent and two-parent families in five
dimensions of family resilience, except in the dimension of maintaining a positive outlook, where
mothers from single-parent families exhibit slightly lower perception. Furthermore, analysis of
variance did not yield statistically significant results regarding the interaction of mothers'
sociodemographic variables (age, income, number of children) with family structure on overall
family resilience. However, an effect of mothers' income on the level of family resilience was
found, with mothers who are satisfied with their income showing a higher perception of family
resilience. Additionally, by including mothers' income in the analysis, the magnitude of the effect
of family structure on family resilience decreases, further emphasizing the importance of
incorporating household income into such research. This study encourages further examination of
family resilience and the development of more adequate support for single-parent families.

• Ključne riječi: obiteljska otpornost; jednoroditeljske obitelji; dvoroditeljske obitelji; majke; prihod majki
• Ključne riječi (engleski): Family resilience; single-parent families; two-parent families; mothers; income of mothers
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:111:836083
• Studijski program: Naziv: Psihologija (jednopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-04-30 09:30:21