Paginacija
-
-
Senzacionalizam i povjerenje publike
-
Sara Hruška Medijska je moć u današnje vrijeme neupitna. Masovni mediji dio su svakodnevice modernog čovjeka i njihov je utjecaj na publiku prisutan u gotovo svakom aspektu života. Pozitivni utjecaji medija kao što je pristup informacijama, zabava, obrazovanje i slično, upravo su zbog velike medijske moći često zasjenjeni njihovim negativnim aspektima. Mediji danas reflektiraju našu stvarnost, no stvarnost koju oni prikazuju nije uvijek potpuno istinita – medijska manipulacija,...
-
-
Sigurnost djece na internetu i prevencija elektroničkog nasilja
-
Tena Žuger Ovaj rad definira elektroničko nasilje te objašnjava razloge, učinke i ishode koji proizlaze iz
njega. Tumači kako je razvoj društvenih mreža utjecao na komunikaciju među mladima.
Okužena tehnologijom, djeca ponekad nisu svjesna koliko anonimna pisana riječ ima utjecaj
na druge korisnike na internetu. Sve su češći slučajevi u kojima djeca zamjenjuju pojam
"elektroničko nasilje" s "drama" te ne shvaćaju ozbiljnost svojih postupaka. Roditelji i učitelji
imaju dužnost...
-
-
Simbol gavrana u hrvatskoj književnosti
-
Ella Delač Tema ovog rada je simbol gavrana u hrvatskoj književnosti. Za početak ćemo općenito definirati značenje samog simbola te načine na koje shvaćamo simbole. Nakon definiranja simbola dolazimo do simbola životinja unutar narodnih običaja iz razloga što su simboli životinja prvenstveno potekli od narodnih običaja koje je potrebno pobliže objasniti. Proučit ćemo i simbol gavrana. Što je općenito simbol gavrana? Koja je definicija simbola gavrana? Tumačit ćemo simbol gavrana kroz...
-
-
Sindrom sagorijevanja kod zagrebačkih studenata - validacija upitnika Maslach Burnout Inventory - Student Survey (MBI - SS)
-
Aleksandar Kolundžić Maslach Burnout Inventory – Student Survey (MBI-SS; Schaufeli, Martinez, Marquez Pinto, Salanova i Bakker, 2002) predstavlja novitet u istraživanju sindroma sagorijevanja kod studenata. Razvijen je 2002. godine te predstavlja jedan od najčešće korištenih instrumenata za procjenu sagorijevanja kod studenata. Sindrom sagorijevanja prvenstveno je istraživan kod zaposlenika, pogotovo onih čija zanimanja uključuju nekakav oblik rada s ljudima, no razvojem znanstvenih spoznaja počinje i...
-
-
Sisački tjednik "Jedinstvo" i pisanje o vojno-političkim zbivanjima tijekom 1990. i 1991. godine.
-
Juraj Kukić Ovaj diplomski rad bavit će se temom sisačkog tjednika „Jedinstvo“ i njegovim pisanjem
o vojnim i političkim zbivanjima tijekom 1990. i 1991. godine. Cilj rada je istražiti i prikazati
točnost informacija koje „Jedinstvo“ prikazuje kroz navedene godine te rad tjednika svrstati u
opću sliku Domovinskog rata i hrvatske moderne povijesti. U ovom radu bit će prikazane
političke promjene koje su zahvatile SFRJ te događaji koji su uslijedili nakon pojave nove
demokratske...
-
-
Skladnost tijela i zadovoljstvo tijelom kao odrednice subjektivne dobrobiti mladih
-
Katarina Perkušić Osnovni cilj ovog istraţivanja bio je ispitati odnos izmeĎu indeksa tjelesne mase, zadovoljstva tijelom i subjektivne dobrobiti na populaciji studenata Sveučilišta u Zagrebu. U istraţivanju je sudjelovalo 416 studenata, u dobi od 18 do 29 godina, od kojih je 201 bilo ţenskog spola. Istraţivanje je provedeno putem online ankete. Indeks tjelesne mase se računao na temelju samoiskaza sudionika, dok je zadovoljstvo tijelom mjereno upitnikom „Zadovoljstvo tjelesnim izgledom za...
-
-
Skrivene poruke u medijskom sadržaju
-
Lorena Čempuh Pružajući uvid u marketinšku pozadinu osmišljavanja oglašivačkih poruka pomoću karakteristika poput vrijednosti, stavova, motivacije i životnog stila potencijalnih konzumenata, u radu se objašnjavaju razni oblici skrivenih poruka i tehnika kojima se u marketinške svrhe nastoji utjecati na potrošače kako bi se postigao glavni cilj integrirane marketinške komunikacije – potrošnja. Navode se i tumače razne kreativne strategije; vrste poruka i apela; motivi; racionalne i...
-
-
Slika Hrvatske kao Drugoga u putopisu Balthazara Hacqueta
-
Bruno Bogović Hrvatska povjesničarka Mirjana Gross (1922. – 2012.) zapisala je da u povijesnoj znanosti „...više nije dosta opisivati i pričati nego treba i objašnjavati, a to znači spoznati pojedinačne i neponovljive događaje na temelju dubljih determinanta.“1 Naravno, da bi se povijesno razdoblje, ličnost ili događaj moglo istražiti i protumačiti, potrebno je snalaziti se među raznovrsnom povijesnom građom. Povijesni izvori nastali su u specifičnom trenutku i pod zadanim okolnostima...
Paginacija
