Pages

Međunarodni trgovinski ugovori kao nagovještaj postdemokracije
Međunarodni trgovinski ugovori kao nagovještaj postdemokracije
Marija Savić
Zadnja je dva desetljeća sociološku i politološku raspravu obilježila ideja da se nalazimo u postdemokratskom dobu, u kojem su formalne institucije liberalne demokracije i dalje na snazi, dok istovremeno financijske elite dominiraju svim sferama demokracije te bez etičkih kočnica, a s izrazitom moći utječu na ljudska, radnička i ekološka prava. Slikovit prikaz razvoja prema postdemokraciji jest sustav međunarodnih trgovinskih sporazuma te različiti mehanizmi u njega...
Međuovisnost zbilje svakodnevnog života i konačnih provoncija značenja: halucinogena iskustva i zaliha
Međuovisnost zbilje svakodnevnog života i konačnih provoncija značenja: halucinogena iskustva i zaliha
Stjepan Krovinović
Mnoga društvena istraživanja ukazuju na veliki značaj kojeg su mnoge kulture tijekom povijesti čovječanstva pridavale halucinogenima.. Postavlja se pitanje kakva se značajnost prema halucinogenim iskustvima kod rekreativnih konzumenata u visoko diferenciranom, suvremenom, i moglo bi se reći anomičnom društvu koje nema stabilnog kulturnih konteksta koji bi pružao društveno zgotovljene izvore smislenosti. Drugim riječima, halucinogena iskustva više nemaju institucionalizirano...
Međuperiod Bizantskog Carstva od kraja makedonske dinastije do Komnenske restauracije (1059.-1084.)
Međuperiod Bizantskog Carstva od kraja makedonske dinastije do Komnenske restauracije (1059.-1084.)
Marko Popović
Bizantsko Carstvo je srednjevjekovni prežitak Rimskog Carstva, te je zbog toga zapravo jedinstven politički entitet, središnji u svojem značaju na cijelom području koje je obilježio, bila to Europa, Azija ili Sjeverna Afrika. Bizant je poseban po tome što je čak i samo ime države zapravo obilježno presezanjima, te se ne može reći da ono nije sporno. Bizant je naime ime koje je tek u 16. stoljeću ušlo u upotrebu za Rimsko Carstvo nakon iscrpnog djela o bizantskoj povijesti...
Međuvršnjačko nasilje na društvenim mrežama
Međuvršnjačko nasilje na društvenim mrežama
Vanja Krznarić
Tehnološki napredak i pojava društvenih medija dovela je do novih oblika interakcije i komunikacije među ljudima. S obzirom na to da se ljudsko djelovanje sada manifestira putem društvenih medija, to je dovelo do različith oblika ponašanja na internetu što uključuje i nasilje. Nasilje putem interneta se naziva elektroničko nasilje, a obuhvaća napad da drugu osobu ili grupu ljudi korištenjem društvenih medija i mreža sa svrhom zlostavljanja, prijetnje i ponižavanja. Ovaj...
Migracije iz Dalmacije u Južnu Ameriku
Migracije iz Dalmacije u Južnu Ameriku
Petar Ljubičić
Ovaj završni rad ima za cilj objasniti razloge emigriranja stanovnika Dalmacije u Juţnu Ameriku; kad su se tamo poĉeli naseljavati prvi ljudi koji su potjecali iz ove regije, kakvi su ţivotni uvjeti tada bili, zašto su otišli baš na ovaj kontinent, koliko njihovih potomaka danas ima te kako su se snašli u novoj okolini. Rad je najviše fokusiran na period kad su migracije poprimile karakter masovnosti, odnosno na kraj devetnaestog i poĉetak dvadesetog stoljeća. Tada je zapadna...
Migracije iz Hrvatske nakon pristupanja EU: primjer Sisačko-moslavačke županije
Migracije iz Hrvatske nakon pristupanja EU: primjer Sisačko-moslavačke županije
Hrvoje Grabovac
Jedan od osnovnih ciljeva istraživanja bio je doprinijeti razumijevanju fenomena iseljavanja mladih ljudi u Hrvatskoj. Kroz dio povijesnih migracija prikazan je aspekt tradicijski iseljeničkog društva, dok je istraţivačkim dijelom prikazano iskustvo mladih iseljenika danas. Kvalitativno istraživanje metodom pismenog intervjua provedeno je tijekom ožujka i travnja 2016. godine. Mladi migranti s područja Sisačko-moslavačke županije migrirali su uslijed ekonomskih prilika, no i...
Migracije stanovništva Slavonije i Baranje u Njemačku i Irsku
Migracije stanovništva Slavonije i Baranje u Njemačku i Irsku
Josip Strilić
S prostora Republike Hrvatske često se iseljavalo. U razdoblju od pet stoljeća uslijedilo je nekoliko iseljeničkih valova, što zbog gospodarskih, što zbog ratnih prilika. Od 1971. do 1991. popularna zemlja za hrvatske iseljenike je Njemačka. Također, Njemačku slijede dvije prekooceanske zemlje, Australija i Kanada. Kao i na razini cijele Republike Hrvatske, s prostora istočne Hrvatske migrira se pretežno u Njemačku. U novije vrijeme, aktualna je migracija zbog boljih...
Migracije u suvremenoj Europi u globalnom kontekstu.
Migracije u suvremenoj Europi u globalnom kontekstu.
Jan Pospihalj
Rad ne sadrži sažetak.
Migracijske i nemigracijske autohtone hrvatske zajednice u dijaspori
Migracijske i nemigracijske autohtone hrvatske zajednice u dijaspori
Tomislav Cifrek
Cilj ovoga rada je predstaviti čitatelju autohtone hrvatske migracijske i nemigracijske zajednice u staroj dijaspori. Pod posebnim naglaskom su tri najbrojnije skupine Hrvata u staroj dijaspori, tj. bunjevački, šokački i gradišćanski Hrvati. Posebna je pozornost posvećena njihovim običajima govorima, kulturnomu životu i književnosti. Ističu se neki važniji ljudi koji su bili zaslužni za očuvanje jezika, kulture i nacionalne pripadnosti pojedinih hrvatskih migracijskih ...
Migrantska kriza u kontekstu teorijskog koncepta društva rizika
Migrantska kriza u kontekstu teorijskog koncepta društva rizika
Anja Kotaranin
Države Europe, područja su s najviše migrantskog stanovništva, posebice od događaja koja su zadesila područja s kojih migranti najviše pristižu, kao što su Arapsko proljeće, građanski rat u Siriji ili pak uspon Islamske države, a cijela Europa doživjela je najveći val dotoka stanovništva nakon Drugog svjetskog rata. Kretanje ljudi kao kontinuirano širenje globalizacije postalo je trećim valom globalizacije, uz kretanje trgovine i financija. Sva tri kretanja duboko utječu na...
Milanski edikt
Milanski edikt
Maks David Zakošek
Rad ne sadrži sažetak.
Milenijalci i njihov stav prema braku
Milenijalci i njihov stav prema braku
Katarina Gjenero
Iako je još uvijek najčešći oblik bliske veze među partnerima, odnos prema braku kao i njegova struktura, mijenjaju se usporedno s društvom. Cilj ovog istraživanja bio je dobiti dublji uvid o stavovima koje generacija milenijalaca ima o braku: što im brak znači i kako se uklapa u njihove životne ciljeve, koje godine smatraju idealnim za stupanje u brak, kako vrednuju roditeljstvo i ohabitaciju u usporedbi s brakom, smatraju li da je sreća povezana sa bračnim statusom te kako...

Pages