Paginacija

Kognitivne sposobnosti oboljelih od kronične opstruktivne bolesti pluća
Kognitivne sposobnosti oboljelih od kronične opstruktivne bolesti pluća
Lea Jakob
Kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB) jedan je od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu te se predviđa da će do 2050. biti drugi vodeći uzrok smrtnosti. Pojedinci s dijagnozom KOPB-a imaju reduciranu fizičku pokretljivost, zadovoljstvo zdravljem i životom. Oštećenja kognitivnih funkcija povezuju se sa smanjenom oksigenacijom, jednom od glavnih posljedica dugoročne opstrukcije pluća. Oštećenja takve vrste doprinose lošoj dosljednosti uzimanja farmakoterapije i dovode do veće...
Kognitivni deficiti u bolesnika s demencijom
Kognitivni deficiti u bolesnika s demencijom
Ivana Bilić
Brojni podaci pokazuju da stanovništvo na svjetskoj razini sve više stari. Povećanjem broja starije populacije, povećavaju se javnozdravstveni problemi koji su specifični za tu dobnu skupinu, a među njima je i sve veća učestalost pojave demencije. Ciljevi ovog istraživanja bili su utvrditi sociodemografske karakteristike, dužinu trajanja demencije i kognitivne deficite (na planu intelektualnog funkcioniranja, mišljenja, psihomotoričke brzine, govora, verbalno-logičkog i...
Koherentističko rješenje epistemičkog problema regresa
Koherentističko rješenje epistemičkog problema regresa
Lea Berković
Teorije opravdanja znanja nude rješenja regresa. Fundacionalisti tako smatraju da se regres zaustavlja u netemeljnim vjerovanjima opravdanim neinferencijskim putem. Koherentisti takoer smatraju da se zaustavlja, ali u vjerovanjima opravdanima inferencijskim putem. Kontekstualisti od koherentista preuzimaju sustav uzajamne potpore vjerovanja, a od fundacionalista tvrdnju da se regres zaustavlja u temeljnim vjerovanjima. Infinitisti vide rješenje u beskonačnosti regresa. Slijedi podrobnije...
Koliko su medicinske sestre sretne na poslu? Uloga proaktivne ličnosti i samostalnog dorađivanja posla
Koliko su medicinske sestre sretne na poslu? Uloga proaktivne ličnosti i samostalnog dorađivanja posla
Ana Ivić
Cilj ovog istraživanja je bilo ispitati koja je uloga proaktivne ličnosti i samostalnog dorađivanja posla za subjektivnu dobrobiti na poslu. Subjektivna dobrobit na poslu se sastoji od afektivne komponente (ugodna afektivna stanja i radna angažiranost) i kognitivne komponente (procjena zadovoljstva poslom). U istraživanju je sudjelovalo 162 medicinskih sestara i tehničara na onkološkim odjelima bolnica na području Zagreba koji su ispunili bateriju upitnika. Baterija je sadržavala...
Komercijalizacija sporta i masovni mediji: sociološki aspekti
Komercijalizacija sporta i masovni mediji: sociološki aspekti
Ivan Mihalj
Sport i različite sportske aktivnosti postoje već duže od 4000 godina te su još od ranih civilizacija i prvih gradova, bile od izuzetne važnosti. Bez obzira govorimo li o atletici, nogometu, košarci ili bilo kojoj drugoj vrsti sportske aktivnosti ili igre, sport je oduvijek zauzimao veliki dio društvenoga života. Tema ovoga rada jest razvoj sporta iz čiste i neprofitabilne igre u veliki i izuzetno profitabilan posao koji je danas, iako u njemu još uvijek ima tragova i elemenata...
Komparativna analiza hrvatskih državnih škola i alternativnih škola u Hrvatskoj
Komparativna analiza hrvatskih državnih škola i alternativnih škola u Hrvatskoj
Antonija Iva Stipić
Škola i poučavanje javljaju se kroz čitavu našu povijest. Poučavanje i osnivanje prvih škola vežemo uz Crkvu. Zatim se javila potreba svjetovnih škola što je dovelo do osuvremenjivanja i unaprjeđivanja školstva u Hrvatskoj. Za vrijeme vladavine Marije Terezije došlo je do unificiranja i prilagodbe školstva što je dovelo do omasovljenja školstva. Banovanje Ivana Mažuranića posebno je označila godina 1874. kada je formalno uvedena školska obveznost. Nakon teškog razdoblja...
Komparativna analiza značenja životinja za društvo i pojedinca u modernim i postmodernim društvima
Komparativna analiza značenja životinja za društvo i pojedinca u modernim i postmodernim društvima
Tereza Kelam
Primarni je cilj ovog rada komparativnom analizom potvrditi hipotezu da je na prijelazu iz moderne ere u postmodernu nastala pozitivna promjena u odnosu čovjeka sa životinjama. Modernizam se odnosi na period od 19. stoljeća pa do sredine 20. st., dok je period od sredine 20. stoljeća pa do danas u ovom radu označen kao postmodernizam. Fokus rada je na pripitomljenim životinjama te na utjecaju svakodnevnih ljudskih praksi na njihovu općenitu dobrobit. Pripitomljene životinje su...
Komparativna interpretacija Dubrovačke trilogije (1900.) Iva Vojnovića i dramskog ciklusa o Glembajevima Miroslava Krleže
Komparativna interpretacija Dubrovačke trilogije (1900.) Iva Vojnovića i dramskog ciklusa o Glembajevima Miroslava Krleže
Nikolina Družić
U radu će se interpretirati Dubrovačka trilogija Iva Vojnovića i Ciklus o Glemabjevima Miroslava Krleže. Usporedit će se likovi te prikazati Krležina kritika Vojnovića.
Kompleks Ibsenove Nore i njegovi odjeci u hrvatskoj kulturnoj povijesti
Kompleks Ibsenove Nore i njegovi odjeci u hrvatskoj kulturnoj povijesti
Ivona Breljak
U ovoj će se diplomskoj radnji istražiti recepcija središnjeg Ibsenovog dramskoga djela Nora ili Lutkina kuća u hrvatskoj književnoj i kazališnoj povijesti s obzirom na temu feminizma. Autorica će pritom izvršiti teatrološko istraživanje kazališnih repertoara od Norine hrvatske praizvedbe 1888. pa do suvremenih predstava, njihov odjek u kazališnoj kritici, jednako kao što će interpretirati utjecaj Ibsenove drame na pojedina djela hrvatskih književnika od Miroslava Krleže do...
Kompulzivno korištenje interneta kao prediktor anksioznosti i depresivnosti u adolescenata
Kompulzivno korištenje interneta kao prediktor anksioznosti i depresivnosti u adolescenata
Tena Erceg
Cilj istraživanja bio je ispitati raširenost pojedinih aspekata kompulzivnoga korištenja Interneta te njegovu povezanost s anksioznom i depresivnom simptomatologijom na populaciji hrvatskih adolescenata. U istraživanju je sudjelovalo 1491 učenika osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske, 807 djevojka i 668 mladića u dobi od 11 do 18 godina. Kompulzivno korištenje Interneta mjereno je Skalom kompulzivnog korištenja Interneta (eng. The Compulsive Internet Use Scale; Meerkerk, van...
Komputacionalizam i semantika mentalnih stanja
Komputacionalizam i semantika mentalnih stanja
Anna Kocsis
Jedan od najutjecajnijih pristupa proučavanju informacijskih ili komputacijskih sustava iz perspektive kognitivnih znanosti je onaj Davida Marra. Marr tvrdi da potpuni opis informacijskog sustava podrazumijeva: (i) objašnjenje toga što sustav radi i zašto, (ii) opis reprezentacija kojima operira, i (iii) specifikaciju fizičkih mehanizama koji su u te operacije uključeni. U pozadini tog određenja je tvrdnja da se razine opisa međusobno ograničavaju, što rezultira konvergencijom...

Paginacija