Paginacija
-
-
Počeci kritičke historiografije u djelu De rebus Dalmaticis Dinka Zavorovića
-
Iva Kurelac Na primjeru neobjavljenog djela De rebus Dalmaticis (1602.) šibenskog humanista i povjesničara Dinka Zavorovića, u doktorskom su radu analizirani čimbenici koji su na prijelazu iz 16. u 17. st. utjecali na pojavu kritičke historiografije u Hrvatskoj. Riječ je o specifičnoj kasnohumanističkoj metodologiji rada na povijesnim izvorima i tematskim ciklusima u Zavorovićevom djelu. Prvi dio rada analizira metodološki pristup povijesnim izvorima, citiranim u djelu De rebus Dalmaticis, a...
-
-
Pučka pobožnost u župi Brdovec u 17. i 18. stoljeću
-
Vladimir Huzjan Ovaj je doktorski rad prvi rad koji ovu specifičnu temu obrađuje za navedeno područje te je u tom smislu pionirski pothvat koji može poslužiti kao smjerokaz budućim istraživačima za nova istraživanja. Okosnicu radnje čini opsežna analiza 60 čudesnih ozdravljenja ostvarenih po zagovoru sv. Vida i sv. Barbare zabilježenih u najstarijoj župnoj matičnoj knjizi rođenih u razdoblju od 1677. do 1779. Drugi je vrijedni izvor knjiga članova Bratovštine sv. Barbare koja je u...
-
-
RAZGRANATA TEORIJA TIPOVA KAO INTENZIONALNA LOGIKA
-
Goran Lojkić Ovaj doktorski rad sastoji se od dva glavna dijela. Prvi se dio bavi pitanjem što sustava čine funkcije u razgranatoj teoriji tipova Bertranda Russella, kako ju je izložio u filozofijskome uvodu prvoga izdanja Principia Mathematica.U tome se dijelu rada brani eliminativističko tumačenje i pokušava pokazati da Russell sam stavačne funkcije u Principia razumije samo kao izraze, kao tzv. nepotpune simbole, koji ne označavaju nikakve izvanjezične predmete poput pojmova ili atributa.
-
-
RECEPCIJA HEGELOVE TEZE O KRAJU UMJETNOSTI
-
Nives Delija-Trešćec Hegelova teza o "kraju umjetnosti" ovdje je sustavno tematizirana kao teorija o kraju jedne životne forme koja se zadovoljavala umjetničkom ili osjetilnom formom eksplikacije duha, a ne kao teza o kraju egzistiranja i potrebe duha za umjetnošću i umjetničkim stvaralaštvom. Cilj ovoga rada jest razlučiti koliko je ova teza izvorna Hegelova misao i posljedica njegove filozofije, a ne plod kasnije recepcije. Pritom se zagovara interpretacija da umjetnost nije više temeljna forma...
-
-
RELIGIOZNOST STANOVNIKA VUKOVARA ZA VRIJEME OPSADE 1991.
-
Ivana Bendra Socioreligijska istraživanja fenomena religioznosti u Hrvatskoj započela su krajem 60-ih godina prošloga stoljeća. Iako se navedenom fenomenu pristupalo kao kompleksnom, u početnim istraživanjima većinom je istraživana samo crkvena religioznost. No, s vremenom se, prihvaćanjem petodimenzionalnoga modela (Glock i Stark), takav jednodimenzionalan pristup zamjenjuje višedimenzionalnim, koji omogućava istraživanje i onih dimenzija fenomena religioznosti koje nisu izravno vezane uz...
-
-
RETORIKA U ODGOJU I OBRAZOVANJU
S OSOBITIM OSVRTOM NA
KVINTILIJANA
-
Mladen Čutura Ovaj doktorski rad ima za temu istraživanja one koji riječ izgovaraju; zovemo ih
govornicima i one koji riječ primaju, zovemo ih slušateljima. U radu se polazi od razlike
između riječi izgovorene jednom ili više slušatelja. Kakvo je današnje suvremeno
govorništvo s obzirom na nove medije (radio, televizija, film, portali, internet) u radu se
prikazuje komparativnom metodom i hermeneutičkom metodom istraživanja.
Temeljem izložene usporedbe i prikaza klasične i suvremene...
-
-
Razvoj hrvatskoga leksika na razmeđi tisućljeća
-
Branka Barić Hrvatski je jezik zajedno s hrvatskim društvom u posljednjih dvadeset godina 20. stoljeća doživio značajne promjene. Pojačana dinamika jezičnih promjena posljedica je razvoja društveno-političkih, globalizacijskih i tehnoloških dostignuća koja svakodnevno mijenjaju leksičku sliku jezika. Jezične promjene devedesetih godina najbolje se vide kroz različite leksičke slojeve jezika poput skupina leksema internacionalizama, nekadašnjih „zajedničkih“ srpsko-hrvatskih leksema,...
-
-
Recepcija didaktičko-metodičkih inovacija u hrvatskim gimnazijskim udžbenicima povijesti od 2003. do 2008. godine
-
Rona Bušljeta S obzirom na to da se u znanstvenim istraživanjima udžbenika, posebice kada je riječ o udžbenicima povijesti, prednost najčešće davala analizi njegove sadržajne strane, u ovome se radu, ne osporavajući pritom važnost informacije koju udžbenik prenosi, udžbenik prvenstveno promatra kao didaktičko-metodički uređeno nastavno sredstvo. U određivanju poželjne didaktičko-metodičke koncepcije udžbenika, pošlo se od teoretskih postavki nastave, konzultirala se naša zakonska...
-
-
Recepcija gotičkoga svoda u Hrvatskoj
-
Marina Šimunić Buršić Recepcija gotičkoga svoda u Hrvatskoj istražuje se kroz strukturalnu analizu brojnih relevantnih primjera gotičkih svodova u Hrvatskoj. Cilj istraživanja je nadopuniti postojeće spoznaje o gotičkom graditeljstvu u Hrvatskoj na temelju razumijevanja važnog konstruktivno-oblikovnog elementa: svoda. Svod bitno utječe na značajke zgrade kao cjeline, a budući da je prisutan kod većine sačuvanih sakralnih gotičkih zdanja u Hrvatskoj, recepcija gotičkog svodovnog sustava dobro ocrtava...
-
-
Renesansne peripatetičke rasprave i novi pojam znanosti
-
Luka Boršić Cilj ovoga doktorskog rada jest pridonijeti rasvjetljavanju promjene paradigme u 16. stoljeću koja je dovela do nastanka novovjekovne znanosti. Ovdje se prikazuje razvoj i promjene koje su se dogodile u razdoblju neposredno prije Galileja s poimanjem znanosti/znanja na primjerima radova dvojice istaknutih renesansnih mislilaca: "De veris principiis" Marija Nizolija i "Discussiones peripateticae" Frane Petrića. Ova su dvojica autora podvrgnuli aristotelovsko-skolastičko razumijevanje...
-
-
Republikanski etos Dubrovačke Republike: odgojne teorije i praksa
-
Marinko Šišak Predmet istraživanja u ovom radu je aristokratsko republikansko uređenje Dubrovačke Republike, njegovo konstituiranje i trajanje u očuvanju dubrovačkih interesa i cjeline, institucija vlasti te socijalizaciji pučanstva. Obrazovni sustav kao i kao i ostali dijelovi društva imao je svoju pragmatičnu ulogu vezanu uz gospodarske ciljeve. Dubrovački školski sustav kao i u ostalim zajednicama služio je u legitimizirajućim procesima u zajednici, prihvaćanju i učvršćivanju normi i...
-
-
SABOR NARODNE REPUBLIKE HRVATSKE: ORGANIZACIJA I DJELOVANJE (1945. – 1953.)
-
Nenad Bukvić U legitimiranju komunističke vlasti u Hrvatskoj/Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata važnu ulogu imale su i tradicionalne institucije zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti. Njihovo oblikovanje u Federalnoj Državi/Narodnoj Republici Hrvatskoj započelo je 1943. te je nastavljeno do donošenja Ustava NRH 18. siječnja 1947., kojim dobivaju ustavnu potvrdu. U odnosu na njihove ustavne pozicije, u dosadašnjim istraživanjima poslijeratnog političkog sustava u Hrvatskoj zaključeno je da...
Paginacija
